Basic HTML Version
16
•
Kroz vremenski period koji obuhvata više od jednog stoljeća, stari su gradovi Bo-
sne i Hercegovine bili predmetom zanimanja putopisaca, slučajnih putnika i svakako,
istraživača, arheologa, povjesničara i drugih.
Kontinuitet u istraživačkom radu ove teme, star je koliko i zanimanje za
nju. Već početkom prošloga stoljeća (1904.), u rukopisu dr. Ćire Truhelke pro-
nalazimo studiozan „opis najljepših sredovječnih gradova Bosne i Hercegovi-
ne“. Rukopis je obuhvatio 22 grada sa pregledom povijesnih podataka, tlocrta,
fotografija i rekonstrukcije pojedinih građevina ili njihovih dijelova.
Tokom 80-tih godina istoga stoljeća akademik Husref Redžić izvršio je
istraživanje arhitektonskih ostataka srednjevjekovnog bosanskog fortifikacij-
skog graditeljstva uz detaljnu analizu 147 gradova. Međutim, rezultati više-
godišnjeg istraživanja objavljeni su tek 2009. godine u knjizi
Srednjevjekovni
gradovi u Bosni i Hercegovini
. Autori su utvrdili da su stari gradovi nastajali na pri-
jašnjim ostacima, te da je veliki broj zadržao svoju funkciju tokom perioda osmanske
uprave. Samo nekolicina starih gradova imala je istu funkciju i tokom austrougarske
uprave.
U nedavno objavljenoj monografiji
Stari gradovi Bosne i Hercegovine
(2012.)
interdisciplinarni tim stručnjaka predstavio je dosadašnja saznanja o razvoju sred-
njevjekovnog urbanizma, izvedenim arheološkim istraživanjima te sadašnjem stanju.
Knjiga
Stari gradovi Unsko-Sanskog kantona
pridružuje se vrijednoj građi
inspirisanoj ovom temom. Podaci prikupljeni tokom višegodišnjeg istraživačkog rada
svjedoče o značaju starih gradova u odnosu na geografski i strateški položaj regije u
kojoj su rasprostranjeni, ali i teritorije koju su štitili. Proučavajući povijesne izvore i
događaje, historijske mape i arhivsku građu, te naposlijetku sadašnje stanje, autori su
sačinili cjelovitu pojedinačnu studiju 37 gradova ovoga područja.
Povijesni izvori potvrđuju da su stari gradovi imali razvojni kontinuitet, koji je
bio popraćen historijskim mijenama, od ranog feudalizma i srednjevijekovnog peri-
oda kada se bilježi prosperitet, porast stanovnika i povećavanje broja vojnih odreda.
U arhitektonskom smislu ova promjena odražavala se kroz izgradnju novih objeka-
ta i proširenja grada, do jačanja odbrambenih bedema. Od osmanskih osvajanja, te