Basic HTML Version
122
•
I pored činjenice da je Sokol po Sigismundovom sudu bio jedna od najvažnijih
utvrda u ovim stranama, u velikim ratovima na početku XV stoljeća Sokol je zajedno
sa Bihaćem i Ripcem, zbog nestašice novca u Sigismundovoj blagajni bio prvo 1410.
godine založen Pavlu Čuporu, a potom 1431. godine založen Nikoli i Stjepanu Fran-
kopanu. Krajem XV stoljeća Sokol je pripao hrvatskom banu Ivanišu Korvinu, a po-
četkom XVI stoljeća njegovi gospodari su bili Orlovići i Kerečeni. Poslije 1527. godine
Sokol čuvaju kraljevski vojnici kojima je zapovjedao bihaćki kapetan. Tako se 1563. u
gradu nalazila posada od 12 stražara.
Pod osmansku vlast Sokol je došao 1592. godine i u njega je odmah postavljena
stalna vojna posada, čiji je zapovjenik bio ćehaja(pomoćnik) bihaćkog kapetana. Na
početku XVI stoljeća imao je malobrojnu posadu od 19 ljudi. Kasnije je posada pre-
mještena, pa su u popisu iz 1643. godine čak i ne spominje. Sredinom XVIII stoljeća
posada je brojala 20 ljudi, a tvrđava je imala za odbranu dva manja topa.
Sokolac je do nedavno bio jedan od najočuvanijih starih gradova na ovim prosto-
rima. Godine 1898, restaurirao ga je tadašnji načelnik bihaćkog okruga grof Lothar
Berks i od tada je bio otvoren za posjetioce. Kasnije je na jednom katu Sokolačke kule
bila uređena kafana, u kojoj su se mogle nabaviti razglednice i osnovni podaci o gradu.
Posljednja djelimična opravka i zaštita ovoga starog grada izvršena je 1953. godine.