Basic HTML Version
104
•
Pod ostrožačkom utvrdom postojalo je i otvoreno naselje, što se može zaključiti
iz pojedinih dokumenata, a imajući u vidu činjenicu da su otvorena naselja trgovaca
i zanatlija donosila svojim gospodarima velike prihode u gotovom novcu. To znači da
su Babonići privilegirali Ostrožčane, pa tako početkom XV stoljeća na čelu ostrožačke
općine stoji sudac i uz njega vijeće koje mu pomaže u upravnim i sudskim poslovima.
Pored ovoga općina je imala i svog pisara i svoj pečat.
Položaj Ostrožca postao je važniji kada su počeli dugi i iscrpljujući ratovi ugarskog
kralja Sigismunda protiv Bosanaca i pristalica Ladislava Napuljskog u Hrvatskoj. Utvr-
da je bila izuzeta od Babonića i u njoj smještena kraljevska vojska. Slična se situacija
ponovila u drugoj polovini XVI stoljeća, nakon pojave osmanske opasnosti na istoku.
Grad je i dalje pripadao grofovima Babonićima Blagajskim, ali ga je čuvala posada od
40 kraljevih vojnika. Zbog velikog strateškog značaja Ostrožca za sigurnost Bihaća i
područja prema Cazinu i Stijeni, povjereništvo je habsburškom caru Ferdinandu 1563.
godine predlagalo da se grad popravi i da se posada poveća na 100 vojnika.
Ostrožac
gore:
Stari grad
Ostrožac sa
vidljiva tri
kulturna sloja
iz srednjeg
vijeka,
osmanskog i
austrougarskog
perioda.
dole:
Pogled na
zamak i
bedemski zid