Basic HTML Version
24
•
J
edan od rijetkih ravničarskih srednjovjekovnih gradova, u izvorima se prvi put
spominje 1091. godine pod nazivom «Otok sv. Vladislava», a pod nazivom Bihać
1260. godine. Samo dvije godine kasnije 1262. godine ugarski kralj Bela IV, preko kra-
ljice Marije uzdiže ga na položaj slobodne kraljevske varoši. «Civitas Byhyg», kako se
u XIV stoljeću obično naziva ovaj grad, jedan je od rijetkih koji je sačuvao kontinuitet
kraljevske slobode sve do u XV stoljeće. Privrženost Bišćana a i vlastite interese u ovom
gradu, nastoji kraljevska vlast osigurati redovnim potvrđivanjemMarijinih privilegija
iz 1262. godine: 1279, 1322, 1326, 1345 i 1358. godine. Na čelu grada stoji villicus, čija je
osnovna funkcija bila sudstvo. Sudske ovlasti villicusa obuhvatale su i najteže sporove
u kojima se radilo o prolivenoj krvi, a slijedeća žalbena instanca je bio kraljevski sud.
Uz njega postoji određeni oblik gradskog vijeća, tijela koga sačinjavaju građani pod
zakletvom, koji su se zvali Jurati.
gore:
J. W. Valvasor,
Bihać,
Ljubljana,
1689.
dole:
Oblast hercega/
Hrvoja
Vukačića
Hrvatinića oko
1410. g
dole desno:
Grb grada
Bihaća iz XVI
stoljeća
B
ihać