Basic HTML Version
106
•
Ostrožac
Nakon dolaska pod osmansku vlast 1577. godine, ostaje u funkciji tvrđave, s tim da
veći vojni značaj dobija neposredno iza Karlovačkog mira 1699. godine. Pored već po-
stojećeg sjevernog dijela grada, koji se zvao narodni, a koji je poticao iz srednjeg vijeka,
podignut je novi južni dio grada, koji je prozvan gospodskim. Najveći udio u popravci
i dogradnji ostrožačke tvrđave imao je Osman-aga Beširević, koji je bio prvi kapetan
ostrožačke kapetanije od 1690, do 1727. godine, a iz ove krajiške begovske porodice,
sve do ukidanja kapetanija 1835. godine su poticali i ostali njeni zapovjednici. Tako je
Ostrožac od prve polovine XVIII stoljeća postao sjedište ostrožačke kapetanije, koja
je po svojoj teritoriji, broju tvrđava i ljudi bila na prvom mjestu u Bosanskom ejaletu.
Na Ostrožcu su čuvana dva punkta. Tvrđava i palanka. Posada je imala svih pet rodova
graničara, i to krajem XVI stoljeća 150 ljudi, zatim početkom XVII stoljeća 136 ljudi,
sredinom XVII stoljeća 204 graničara, a u prvoj polovni XVIII stoljeća 266 nefera.
Tvrđava je bila opremljena sa 2 veća i 4 manja topa.U prvoj polovini XIX stoljeća u
Ostrožcu je bilo smješteno 28 topova, a ostrožačka kapetanija je imala 4.150 vojnika.
Porodica Beširević je zbog dugog posjedovanja Ostrožca, dobila nasljedno pravo
na stari grad i tvrđavu, pa je po toj osnovi Mehemed-beg Beširević, ostražački grad
prodao nakon austrougarske okupacije Lotharu von Berksu, koji je u razdoblju od
1896, do 1905. godine bio načelnik bihaćkog okruga. On je restaurirao Ostrožac i u
njemu podigao svoj dvorac, u kojem se nastanio 1902. godine. Prethodno je iz doline
Une do tvrđave napravio serpentinski put i most preko Une. Dvorac je bio raskošno
uređen i imao je salon za muziciranje, biblioteku sa brojnim knjigama. Njegove odaje
su bile prepune umjetnički izrađenim portretima i lovačkim trofejima.
Novo poglavlje Ostrožca počelo je 1969. godine kada je u njemu osnovana kolo-
nija skulptora Ostrožac. Tačnije rečeno, kolonija je utemeljena dvije godine prije 1967.
godine, jer su domaći skulptori radili u Bihaću 1967-68, a tek 1969, u Ostrožcu. S tim
da je kolonija zvanično osnovana 21. septembra 1970. godine. Od 1973. godine kada se
sa svojim djelom u koloniju upisao Norvežanin Ula Enstad, kolonija je dobila inter-
nacionalni karakter. Zbog svega navedenog može se zaključiti da po svojoj starosti i
očuvansosti Ostrožac spada u red najvrijednijih pojedinačnih objekata ansambla na
području Unsko-sanskog kantona, zbog toga što transcendira predosmansko, osman-
sko i savremeno kulturno naslijeđe.